Join us on a literary world trip!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Subscribe to read the full book or read the first pages for free!
All characters reduced
Životi trubadura - cover

Životi trubadura

Anonymous Anonymous

Publisher: Mala Zvona

  • 0
  • 0
  • 0

Summary

Srednjovjekovni biografski tekstovi o trubadurima vrlo su staro svjedočanstvo o zanimanju koje izazivaju životi umjetnika. U vrijeme kad su se pisali samo životopisi svetaca i značajnih vladara, pjesnici su jedina skupina ljudi kojoj se također posvećuje takav napor. Njihove biografije, pisane na jeziku okcitanskom, jeziku pjesnika srednjovjekovnog Mediterana, neobična su i živahna mješavina mašte i stvarnosti."Peire Vidal bijaše iz Tolose, sin nekoga krznara. I pjevao je bolje no itko na svijetu. Bijaše on jedan od najluđih ljudi koji su ikada živjeli, jer je vjerovao da je istinito sve što mu se sviđalo i što je želio. Smišljao je pjesme lakše no itko, skladao najbogatije melodije i rekao najviše golemih ludosti o oružju, ljubavi i zlim jezicima. Istina je da mu je neki vitez od San Zilija zasjekao jezik, jer je Peire dao naslutiti da je ljubavnik njegove žene. A Uc od Bausa dao ga je liječiti i njegovati. Kad je ozdravio, otišao je preko mora. S puta je doveo Grkinju s kojom se oženio na Cipru. Vjerovao je da je ona nećakinja bizantskoga cara te da on stoga ima pravo na carstvo. Sve što je mogao zaraditi potrošio je na gradnju brodova, jer je namjeravao poći u osvajanje svojega carstva. I nosio je carske oznake i zahtijevao da ga nazivaju carem, a njegovu ženu caricom..."Prevela i uredila: Sanja Lovrenčić
Available since: 12/03/2013.

Other books that might interest you

  • Ekstaze i mamurluci - cover

    Ekstaze i mamurluci

    Igor Mandić

    • 0
    • 1
    • 0
    Ova je knjiga bila napisana nadušak početkom 1989. godine (a u prodaji se pojavila krajem iste) pa molim da se stalno ima na umu kako taj prvotisak od ovoga ponovljena izdanja dijeli 27 godina. Pojavila se dakle u najgorem mogućem trenutku, u sam suton raspada(nja) do tada postojećega socijalističkog uređenja, ali to nije smetalo da kao senzacija njena naklada bude na eks iscrpljena. Zainteresirano je čitateljstvo naprosto žeđalo za jednom ovakvom zbirkom feljtonističko-esejističkih i komparativno-kulturoloških egzaltacija „vinskog užitka“. Jer do tada su kod nas postojale samo stručne publikacije o vinogradarstvu i podrumarstvu, dakako, vrlo važne, potrebne i cijenjene prema svojim svrhama i namjenama, ali mnoštvo je vinopija trebalo nekakvo solidno „opravdanje“ za svoju strast. Masovni mediji, naročito tiskani, još nisu bili osvojili slobodu u kojoj bi bili mogli hvaliti takva posebna (finija) hedonistička zadovoljstva, jer dok su već počeli padati kojekakvi politički zidovi u svijetu i oko nas, još se iz ostataka nisu oslobodili glasovi onih koji su tražili pravo na legalizaciju „finih nepca“ i na zastupanje antimoralističkih užitaka. E, tu je žeđ ugasila ova knjiga, prva svoje vrste u hrvatskoj tekstualnosti (zvali je mi i publicistikom!), jer se s punim autorskim uvjerenjem (obrazovanjem i iskustvom) upustila u literariziranje svakidašnje masovne i povremeno elitnije iskušavane enofilije (i pripadajuće joj gastronomije!). Doslovno u zadnji čas, prije nego se razbuktala sva naša medijska scena, ova je knjižica bila prva koja je ispjevala pean piću, ali ne pohvalu pijanstvu!
    Show book
  • Pisma s juga - cover

    Pisma s juga

    Marko Tomaš

    • 0
    • 1
    • 0
    Tekstovi iz knjige izvorno su objavljeni u rubrici “Pisma s juga”  u mariborskom dnevnom listu “Večer”
     
    Cijeli se svijet svakodnevno nepovratno mijenja. Žalosno je da mijene uglavnom pokreće ljudska destrukcija. Moj grad je još uvijek dobrim dijelom ruševan. To rušenje se dogodilo u ime nekakve navodne promjene. Svijet se ruši da bi na njegovim ruševinama izrastao neki novi svijet. Tako govore. Negdje na čovjekovoj duši, na njegovoj sjeni, te i takve promjene ostavljaju ožiljke. Ali ja sam uvjeren da njegovu nutrinu jednako potresaju ta sasvim mala, za veći dio čovječanstva nevidljiva gibanja. Kako je smokva iz moje avlije ostala postojati samo u mojim i uspomenama mojih ukućana isto se dogodilo i s mojim djetinjstvom. Bezbrižnost se s godinama skupljala u grč a više nema ni smokvinog kazališta sjena da me zabavlja u trenucima potpune dokolice. Sjene su, zapravo, duša svake stvari. Sunčeva svjetlost poput rendgenskih zraka prolazi preko nečega i onaj tamni preslik stvari koje vidimo su rendgenska snimka duše. Zato se valjda i govori o svijetu sjena kada govorimo o onom nedokučivom i nepoznatom, onom čega se plašimo, onome što je izvan zamišljenje stvarnosti. 
    Show book
  • Špijunka - cover

    Špijunka

    Paulo Coelho

    • 0
    • 2
    • 0
    NJEZIN JEDINI GRIJEH JEST TAJ ŠTO JE BILA SLOBODNA I NEOVISNA ŽENA.
     
     
     
    U svom novom romanu Špijunka Paulo Coelho oživljava fascinantan i misteriozan život Mate Hari: slavne plesačice orijentalnih plesova koja je šokirala i očaravala publiku, femme fatale i osobe od povjerenja mnogih bogatih i utjecajnih muškaraca svoga vremena, žene tajanstvene prošlosti koja je pobuđivala zavist pariških aristokratkinja i hrabro prkosila moralnim vrijednostima s početka 20. stoljeća.
     
    Bila je žena s mnogo imena: Margaretha Zelle, ime što ga je dobila po rođenju, gospođa MacLeod, kako je bila znana na Javi, Mata Hari, slavna plesačica u Parizu te agentica H21, kako su je nazivali Nijemci za vrijeme rata.
     
    Paulo Coelho maestralno plete priču o njezinu životu u obliku fiktivnog pisma koje Mata Hari piše odvjetniku iz zloglasnog zatvora Saint-Lazare u Parizu, gdje je za vrijeme Prvog svjetskog rata bila zatočena zbog optužbe za špijunažu. To je pismo zamišljeno kao ostavština koju je ona namijenila kćeri, čije odrastanje neće doživjeti.
     
    “Ne znam hoće li me se budućnost sjećati, ali ako se to dogodi, neka me ne smatraju žrtvom, već osobom koja je koračala uzdignute glave i za to platila potrebnu cijenu”, kaže Mata Hari u Špijunki, romanu kojim Paulo Coelho briljantno oslikava svevremen, i danas aktualan portret žene koja se usudi rušiti društvene konvencije i živjeti život kakav uistinu želi.
    Show book
  • Sentimentalno putovanje - cover

    Sentimentalno putovanje

    Viktor Šklovskij

    • 0
    • 0
    • 0
    Da se nekom neobjašnjivom revizionističkom pogreškom ruska kultura 20. stoljeća svede samo na prva dva desetljeća, to bi i dalje bilo sasvim dovoljno da se ona upiše u registar svjetske baštine. U tom registru jedno bi ime bilo nezaobilazno, ono čuvenog ruskog formalista Viktora Šklovskog – izgrednika, vojnika, terorista i teoretičara – koji je s jednakom strašću vozio oklopna vozila na bojištima diljem zemlje, spašavao što se spasiti moglo u Perziji, dizao u zrak mostove u rodnom Sankt-Peterburgu, bježao od Čeke te istovremeno držao revolucionarna predavanja koja su promijenila znanost o književnosti. Da je Šklovskij imao ne samo jednu nego mnoštvo valjanih činjenica da napiše memoarsku prozu, nazvanu Sentimentalno putovanje, sa svega dvadeset i devet godina – koliko je imao kada je završio posljednji dio knjige – ponajbolje je sažela književna povjesničarka i teoretičarka Marietta Čudakova, rekavši da je život Šklovskoga bio avanturistički roman. - Ivana Peruško Vindakijević
    Show book
  • Vukovarski spomenar - cover

    Vukovarski spomenar

    Pavao Pavličić

    • 0
    • 0
    • 0
    „Nekada davno spomenari su bili svakodnevna pojava. Tadašnji ljudi bili su mnogo svjesniji vlastite prolaznosti nego što smo mi danas, pa su zato nastojali sačuvati uspomenu o sebi i o drugima. Nabavili bi kakvu podeblju teku (po mogućnosti da je uvezana u kožu ili svilu i da ima nešto zlatotiska), pa bi onda od prijatelja, znanaca i rođaka tražili da im se u spomenar upišu. I, svi su to vrlo zdušno i vrlo ozbiljno činili: sastavljali su stihove, ispisivali mudre izreke, risali palme i zalaske sunca, moleći u svom tekstu vlasnika spomenara da ih nikad ne zaboravi, kao što neće ni oni njega.
    
    Pri tome onaj tko se u spomenar upisivao nije vodio toliko računa da ostavi traga o sebi, koliko o tome da izrazi svoje osjećaje prema vlasniku spomenara. Svi oni stihovi, sve mudre izreke i crteži, zapravo su govorili o njemu, i tako je vlasnik spomenara doznavao da je omiljen i cijenjen; a radi takve spoznaje isplatilo se potrošiti nešto novca i truda na onu bilježnicu sa zlatotiskom.
    Te sam se institucije sjetio onda kad su mi u Matici hrvatskoj predložili da od triju mojih knjiga o Vukovaru načinimo izbor i tako sastavimo nešto novo i možda zanimljivo. Zamislio sam tada da je i Vukovar zapravo osoba, da je i on vlasnik nekakva velikog spomenara.
    U taj spomenar upisali su se već do sada svi oni koji su ondje nešto gradili, pisali ili slikali, svi oni koji su pomogli razvoju grada, svi oni koji su grad u ratu branili i svi oni koji su u njemu naprosto živjeli, iskazujući tako svoju ljubav prema njemu.
    Zaključio sam, dakle, da ni ono što sam ja o Vukovaru napisao ne može biti ništa drugo do skroman zapis u spomenaru. I, baš kao i kod svakoga spomenara, ni ovdje nije najvažnije da vlasnik zapamti mene, nego je važno da ja napišem što mislim o njemu i da tako pridonesem da spomenar bude deblji – ako već ne i ljepši – a da vlasnik shvati koliko mi je do njega stalo.
    Zato ova knjiga zapravo i nije spomenar, nego je zapis u spomenaru, jedan od mnogobrojnih zapisa. Pravi spomenar mnogo je veći, u njega se i u ovom trenutku mnogi upisuju, pomažući Vukovaru da se digne iz pepela i da opet bude što je bio. U njega će se upisati i svi oni koje ova knjiga potakne da u Vukovar odu, pa čak i svi oni koju tu knjigu budu uopće čitali.
    Pravi spomenar zapravo je Vukovar sâm: on je omašna, bogato uvezana knjiga s mnogo zanimljivih zapisa.“
     
    Show book
  • Moja kratka povijest - cover

    Moja kratka povijest

    Stephen Hawking

    • 0
    • 1
    • 0
    Čitatelje diljem svijeta Stephen Hawking očarao je nizom bestselera u kojima istražuje tajne svemira. Sad se prvi put vjerojatno najgenijalniji kozmolog našeg vremena okrenuo vlastitoj unutrašnjosti, otkrivajući nam svoj život i intelektualnu evoluciju.
     
     
     
    Moja kratka povijest govori o nevjerojatnom putovanju Stephena Hawkinga, od poslijeratnog djetinjstva u Londonu do razdoblja u kojem je postigao međunarodna priznanja i slavu. Ilustriran rijetko viđenim fotografijama, ovaj sažet, duhovit i otvoren prikaz čitateljima predstavlja znatiželjnog školarca kojega su razredni kolege prozvali Einsteinom, šaljivca koji se s kolegom kladio postoje li crne rupe te mladoga supruga i oca koji je nastojao pronaći svoje mjesto u akademskom svijetu.
     
     
     
    Pišući skromno i duhovito, Hawking otvoreno govori o izazovima s kojima se suočio kad mu je u dvadeset prvoj godini dijagnosticirana amiotrofična lateralna skleroza (ALS). Opisujući svoj misaoni razvoj, objašnjava kako ga je mogućnost rane smrti poticala na brojna intelektualna postignuća te govori o nastanku svoga majstorskog djela, Kratke povijesti vremena, jedne od najvažnijih knjiga 20. stoljeća.
     
     
     
    Oštroumna, intimna i mudra, Moja kratka povijest otvara nam prozor u Hawkingov osobni kozmos.
    Show book