Publisher: Memoria Liber Publishing
Godina 1793. početak je terora u Parizu. Hrabri republikanac Moris spašava misterioznu i lijepu ženu od bijesne gomile i nesvjesno biva uvučen u tajni rojalistički zaplet oko zarobljene kraljice Francuske, Marije Antoanete i njezina zagonetnog i neustrašivog prvaka, viteza Mezon Ruža.
Drama "Maškarate ispod kuplja" (1922.) Vojnovićev je povratak tematici rodnog grada, svojevrstan nastavak ili epilog "Trilogije" koji opet govori o propadanju vlastele i utopijskoj mitskoj Slobodi, ovaj put kroz nesretnu sudbinu njihove posluge koja također postaje tragičnom žrtvom nestanka tradicija. Forma drame sasvim je modernistička: protkana je opsežnim didaskalijama i proznim ulomcima. Zanimljivo je i da je praizvedena u praškom Vinohradskom divadlu 1923. godine (Pragu je drama i posvećena), a tek godinu dana nakon toga postavljena i u Zagrebu. Ivo Vojnović (1857.-1929.) je najistaknutiji hrvatski dramatičar moderne, nazivan i "posljednjim velikim dubrovačkim piscem".Show book
Osobito, utemeljiteljsko mjesto u povijesti hrvatske književnosti August Šenoa (1838.-1881.) zauzima svojim povijesnim romanom "Zlatarovo zlato" (1871.), koji je prvi pravi roman hrvatske književnosti. Tema romana je vječni sukob plemića iz Medvedgrada i građana Zagreba, neposredno nakon seljačke bune Matije Gupca, kojom se Šenoa bavi u drugom svom najpoznatijem povijesnom romanu "Seljačka buna". Autor se čvrsto oslanja na arhivske izvore i povijesnu građu, pa je tako djelo opremio i opširnim komentarima. Inovator po pitanju uvođenja novih žanrova, a osobito u jeziku i stilu, Šenoa je bez dvojbe najutjecajniji hrvatski pisac 19. stoljeća. Lektira za 1. razred srednje škole.Show book
Gustave Flaubert (1821.-1880.) je, riječima američkog književnog teoretičara Jamesa Woodsa, "utemeljio ono što većina čitatelja i pisaca podrazumijeva pod modernim realističkim pripovijedanjem, a njegov je utjecaj toliko poznat da je jedva primjetan". Flaubertov prvi roman "Gospođa Bovary" (1857.), tragična priča o ženi normandijskog provincijskog liječnika koja čezne za uzbudljivijim životom, njegovo je remek-djelo dubinske psihologije i jedinstvenog stila. Roman je izazvao kontroverzu čim se pojavio, pa je zbog "opscenosti i nemorala" protiv autora poveden sudski proces u kojemu je ubrzo oslobođen: značajan doprinos širenju slobode umjetničkog izražavanja, ali i popularnosti romana koji odmah po objavljivanju biva rasprodan... Roman je prevela i pogovor napisala Divina Marion. Lektira za 3. razred srednje škole.Show book
Janko Polić Kamov (1886.-1910.), prozaik, pjesnik i dramatičar, jedinstvena je pojava hrvatske moderne književnosti, te preteča kako hrvatske tako i svjetske književne avangarde. Djela Janka Polića Kamova izazvala su brojne kontroverze u svoje vrijeme, a objavljivanje im je bilo zabranjivano, dok su mu drame proglašavane neizvedivima i odbijane. Drama "Tragedija mozgova" ranije je dramsko djelo Janka Polića Kamova, jedna od dviju drama, uz "Na rođenoj grudi", koje je u vlastitoj nakladi objavio za života, 1907. godine. Odraz je autorovog mladenačkog buntovništva i neobuzdanosti, kojima se u anarhističkom duhu suprotstavlja ustaljenim društvenim normama i posebice ljudskom licemjerju. Nekim postupcima ova drama najavljuje i kasniji teatar apsurda.Show book
Jedna od najpopularnijih Shakespeareovih drama, "Romeo i Julija" (Romeo and Juliet), tragedija je o dvoje mladih nesretnih ljubavnika iz Verone. Oni dolaze iz zavađenih obitelji koje ne odobravaju njihovu ljubav, te oboje pogibaju, a se obitelji pomire nad njihovim mrtvim tijelima. Nastala je na početku Shakespeareove spisateljske karijere, pretpostavlja se između 1591. i 1595. godine, i uz "Hamleta" je najizvođenija njegova drama. Williama Shakespearea (1654.-1616.) se smatra najvećim piscem engleskoga govornog područja, često i književnosti zapadnoga kruga uopće, te jednim od najuglednijih svjetskih dramskih pisaca. Preveo Milan Bogdanović. Lektira za 8. razred osnovne i 2. razred srednje škole.Show book
Pjesnik i novelist Rikard Jorgovanić (1853.-1880.) svojim se djelima drži realističnih konvencija Šenoinog doba, ali također svojim interesom za fantastično predstavlja sponu realizma i moderne. Pripovijest Mlinarska djeca radnjom je smještena u okolicu Zagreba. Lektira za 3. razred srednje škole.Show book
