Join us on a literary world trip!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Subscribe to read the full book or read the first pages for free!
All characters reduced
Ugljik na suncu - cover

Ugljik na suncu

Ivan Vidak

Publisher: Književna radionica Rašić

  • 0
  • 0
  • 0

Summary

Ugljik na suncu je izvanredno koncipirana zbirka, s puno groteske, crnog humora i dijalekatskih kalambura na tragu jednog Đure Đukanova. Vidak, kao da pravi špricer, gemišt ili hosszúlépés, osam karikaturalno-realističnih priča seče fantastičnim dramoletima u kojima traži odgovor na pitanje zašto je Stevica Čatalinac odlučio da postane svinjče. Nije lako razgraničiti životinjsko u ljudima od ljudskog u životinjama čitajući upečatljive slike ubijanja besnog kera, klanja debele krmače ili pecanja babuški. Ima nečeg izvorno animalnog i divljeg što izbija iz života ovih pijanih, poluludih i teških Panonaca. A šta je život?Život je kad uzmeš ugljenik i ostaviš ga da odstoji na suncu nekoliko milijardi godina. Nema tu nikakve filozofije. Ugljik na suncu je kolekcija priča o sudbinama seljaka, samo naoko običnim, a kojima, zapravo, nikakav doktor ni popa ne mogu pomoći da se oslobode životnih i ljubavnih neuspeha i razočaranja, zbog čega se utapaju u alkoholu i čine nezamislive stvari.Srđan V. Tešin

Other books that might interest you

  • Vječni Žid u Zagrebu - cover

    Vječni Žid u Zagrebu

    August Šenoa

    • 0
    • 1
    • 0
    Šenoin Vječni Žid u Zagrebu izišao je godine 1862. u podlistku dnevnika »Pozor«, neposredno nakon kraja »olovnih vremena«, odnosno doba Bachovog apsolutizma; zapravo je djelo na granici novele i feljtona – »novelistički feljton, feljtonska novela živahna stila i duhovita poleta« (Šime Vučetić). Kroz zgode i nezgode zbunjenog »lutajućeg Židova« Ahasvera, koji u tri navrata doluta u Zagreb, Šenoa iznosi duhovitu satiru na političko konvertitstvo i kameleonstvo u Hrvatskoj, opisujući vrijeme Ilirskog pokreta 1840-tih, »bachovanja« 1850-tih i vraćanja ustavnog poretka ranih 1860-tih godina.
     
    Romanopisac, pripovjedač, pjesnik, feljtonist, putopisac i dramatičar August Šenoa (1838.-1881.) obilježio je cijelo jedno razdoblje hrvatske književnosti, na razmeđu romantizma i realizma, koje se naziva »Šenoino doba«.
    Show book
  • Nema slonova u Meksiku - cover

    Nema slonova u Meksiku

    Zoran Pilić

    • 0
    • 0
    • 0
    Odozgo, s Mjeseca, čovjek ne može vidjeti Meksiko. Točnije, ne može vidjeti tamošnje slonove (sve kad bi ih i bilo), baš kao ni starce koji svoje anđele zapričavaju u napuštenim slavonskim selima, baš kao ni parove koji se čudno vole u zagrebačkim stanovima, baš kao ni tinejdžere koji ratom zapaljene granice preskaču ostavljajući za sobom svjetlucavi trag legendarnih NBA-zvijezda. Srećom, sve ono što s Mjeseca ne može vidjeti čovjek plijen je pripovjedača. Mreža koju pripovjedač Zoran Pilić razapinje preko svijeta hvata i ono veliko i ono sitno što živimo, u njoj će se naći rata i mira, ljubavi i straha, plavokosih slovenskih poetesa i osamljenih čudovišta iz vlaških legendi, a za nas će je s cijelim njezinim bogatim ulovom na površinu izvući Pilićevi junaci – heroji i antiheroji najčudnijih vrsta i kalibara.
    Show book
  • Potemkinovo selo - antologija kraće ruske proze (post)perestrojke - cover

    Potemkinovo selo - antologija...

    Ivana Peruško

    • 0
    • 0
    • 0
    Kad su se 1991. srušile monumental­­ne Po­temkinove kulise SSSR-a, razotkrio se iluzijski karakter (sovjetske) pro­šlosti, ali i jednako nepouzdan ka­rakter no­vonastale (postsovjetske) zbilje. Ruska tran­zicijska stvarnost tih je godina nalikovala na kakav hibrid Disneylanda i Coppolina Kuma; bio je to potrošački park za odrasle, s divljim kapitalistima, krvavim mafijaških obra­­čunima i daškom “specifične ruske duše”. Upravo je iluzijskom karakteru tog raz­dob­lja posvećena antologija u kojoj su našlo desetero najistaknutijih pred­stavnika su­­vremene ruske književne scene.  Svojim pričama o svijetu razapetom iz­me­đu velikoga sovjetskog mita i još veće post­sovjetske traume ovi žesto­­ki, moć­­ni, duhoviti i hrabri glasovi na­­dovezuju se na bo­gatu tradiciju jed­­ne velike književnosti, ali i daju uvid u Rusiju kakvu još nismo vidjeli.
    Show book
  • Bauk - cover

    Bauk

    Ulderiko Donadini

    • 0
    • 0
    • 0
    Novelist, romanopisac i dramatičar talijanskoga porijekla Ulderiko Donadini (1894.-1923.) jedan je od prvih predstavnika ekspresionizma u hrvatskoj književnosti. Život je završio samoubojstvom, u sukobima s okolinom i duševno rastrojen.
     
    Donadinijev kratki roman ili pripovijest "Bauk" (1922) prerađena je verzija prethodno objavljenih "Sablasti" (1917), a temeljena na autobiografskim elementima kroz zapise protagonista Serafina Skoka prati razvoj njegovog duševnog poremećaja, od puke simulacije do ozbiljne bolesti čije znakove stvarnog ludila glavni junak uopće ne primjećuje. Kao i u ostalim proznim radovima, tako neprilagođenog subjekta koji je u stalnom sukobu s društvenim normama Donadini dovodi do tragične groteske, dok prikazom njegovih unutarnjih raspoloženja, razmišljanja i stavova u hrvatskoj književnosti na dotad nepoznat način stvara osebujan svijet čudaka i njihove patologije čijim je dijelom bio i sam Donadini.
    Show book
  • Odabrane pripovijetke - cover

    Odabrane pripovijetke

    Ivan Goran Kovačić

    • 0
    • 0
    • 0
    Ivan Goran Kovačić (1913.-1943.) se istakao kao pisac kratkih proznih formi: zbirka novela "Dani gnjeva" i druge njegove pripovijetke bave se najčešće rodnim Gorskim Kotarom, selom i suvremenom socijalnom tematikom. Kritika ih je okarakterizirala kao lirski realizam, pun osjećaja za prirodu i simboliku. U naše e-izdanje uključene su najpoznatije Kovačićeve pripovijesti, kao što su "Mrak na svijetlim stazama", "Probuđeni Djedovi", "Smrt u čizmama", "Sedam zvonara majke Marije" i druge.
     
    Lektira za 8. razred osnovne škole.
    Show book
  • Soba Jacka Nicholsona - cover

    Soba Jacka Nicholsona

    Miroslav Mićanović

    • 0
    • 0
    • 0
    Knjiga priča Soba Jacka Nicholsona Miroslava Mićanovića mnogo je manje soba, u prostornom smislu, a mnogo više Jack Nicholson kao raspon likova preko kojih smo iščitavali njegove mnogobrojne glumačke transformacije. Pisana u namjeri prikupljanja bitnih signala svakodnevnoga stradanja i gubljenja slike o realnom, stvarnom mjestu, ili području, gdje bi se opstalo ili trajalo, kako to kaže sam autor, ova knjiga reflektira aktualno vrijeme i kada govori o prošlosti, jednako kao što reflektira vlastiti životni prostor bez obzira govori li o prostorima u književnosti, filmu ili daljinama i blizinama unutar neposrednog iskustva.
    Želeći opisati, ili možda i prije svega – ispisati, svijet u kakvom bismo željeli živjeti, Mićanovićeva knjiga ne bježi od nepredvidivosti, pa i hirovitosti, svjesna da im je nemoguće umaknuti, baš kao što nije moguće decidirano odgovoriti na pitanja koja se ovim pričama otvaraju. A tu je i najčvršće uporište rahlosti strukture, lakoće i otvorenosti koju nam Soba Jacka Nicholsona donosi, ne pokušavajući potisnuti pakleni Nicholsonov osmijeh njegovih najuspjelijih uloga.
     
    Branko Čegec
    
    
    Miroslav Mićanović (Brčko, 15. kolovoza 1960) živio je u Gunji. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje pjesme, priče i eseje. Tekstovi su mu uvrštavani u različite antologije, izbore, preglede i prevođeni na slovenski, makedonski, slovački, ukrajinski, litavski, mađarski, poljski, francuski, španjolski, njemački i engleski jezik. Sastavio s H. Pejakovićem izbor iz suvremenoga hrvatskog pjesništva Les jeunes Croate (Migrations, Pariz, 1989), s B. Čegecom pregled hrvatskoga pjesništva osamdesetih i devedesetih Strast razlike, tamni zvuk praznine (Quorum, Zagreb, 1995), uredio s R. Simićem izbor Mlada hrvatska poezija (Apokalipsa, Ljubljana, 2000), Čovjek koji je obitelji nosio kruh; sudionik projekta Posao dvanaestorice, romani u nestajanju (Quorum, Zagreb, 1998). Objavio pjesmu Job kao zaseban grafički list u dvojezičnom izdanju, u prijevodu D. Karamana na njemački i s grafikom M. Vejzovića. Od 2001. do 2003. godine objavljivao u kulturnom prilogu Jutarnjeg lista kolumnu Jednosmjerna ulica, kritike o suvremenoj hrvatskoj pjesničkoj produkciji pisao u Vjesniku od 2005. do 2006. godine u kolumni Utjeha kaosa. Surađuje i objavljuje poeziju, prozu i kritike na I. i III. programu Hrvatskoga radija (Kutija slova, Poezija naglas, Riječi). Dobitnik nagrada Duhovno hrašće (1998) za knjigu pjesama Zib i Fran Galović (2004) za knjigu priča Trajekt, nagrade Večernjeg lista na natječaju za kratku priču 2003. i 2007. godine. Autor antologije suvremenoga hrvatskog pjesništva Utjeha kaosa (Zagrebačka slavistička škola, Zagreb, 2006), koja je prevedena i objavljena na engleskom (Relations, Zagreb, 2007) i mađarskom jeziku (Jelenkor Kiadó, Pečuh, 2009). Dugogodišnji je urednik časopisa Quorum i biblioteka u izdavačkom poduzeću Naklada MD (1991–2005), a sada radi u Agenciji za odgoj i obrazovanje. Sudionik hrvatskih i europskih festivala poezije i kratke priče. Voditelj radionica Put u središte kratke priče, Hodanje uz prugu (poezija) za različite institucije, centre i polaznike. Živi u Zagrebu.
    Show book