Join us on a literary world trip!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Subscribe to read the full book or read the first pages for free!
All characters reduced
Zagrepkinja - cover

Zagrepkinja

Adolfo Veber Tkalčević

Publisher: Bulaja naklada

  • 0
  • 0
  • 0

Summary

Jedna od prvih (1855.) novela hrvatske književnosti sa suvremenom, realističnom, urbanom, zagrebačkom temom. Autor, jedan od najistaknutijih naših intelektualaca 19. stoljeća, svećenik, pedagog, vrlo utjecajni jezikoslovac, književnik, polemičar i putopisac Adolfo Veber Tkalčević (1825-1889), po svoj prilici nije bio ni svjestan da njome anticipira trendove u našoj književnosti sljedećih desetljeća – realiste poput Šenoe, Kumičića i V. Novaka.
 
Tema priče je svakodnevna: brak, ljubav i bračna nevjera. Predstavljaju se onodobne društvene prilike, pomodarstvo i »njemčarenje«, tematizira književnost i njezina uloga (obzirom da je jedan od glavnih likova, Vinko, književnik). Tkalčević daje slike zagrebačke svakidašnjice: malograđansko kavansko »tračanje«, nedjeljni izlet građana u park Maksimir, kojega podrobno opisuje, predstava u starom zagrebačkom kazalištu, a njegovi likovi koriste živopisni zagrebački kajkavski dijalekt.
Available since: 10/03/2016.

Other books that might interest you

  • Sedam dobrih godina - cover

    Sedam dobrih godina

    Etgar Keret

    • 0
    • 0
    • 0
    Bilo je to sedam dobrih godina, teških i lijepih godina koje su život Etgara Kereta promijenile, a kad pročitate ovu knjigu, mogle bi promijeniti i vaš. Od rođenja sina usred terorističkog napada pa do očeve smrti od karcinoma najslavljeniji izraelski pisac srednje generacije zapisuje sve ono što čini njegov svijet – obitelj i ljubav, pisanje i putovanje, strepnju i nemir – u memoarima koji se od svih drugih razlikuju baš u onome što Kereta čini tako posebnim: u toplini.Kao Židov i stanovnik Bliskog istoka, sin preživjelih iz Holokausta, brat ultraortodoksne Židovke i anarhističkog borca za legalizaciju marihuane, Keret kao da je stvoren za hod po minskome polju proturječja. “Glas savjesti Izraela”, kako ga zovu, pisac je koji progovara o stvarima o kojima drugi misle, ali ih se ne usuđuju izreći, na način na koji se ne usuđuju.
    Show book
  • Nema slonova u Meksiku - cover

    Nema slonova u Meksiku

    Zoran Pilić

    • 0
    • 0
    • 0
    Odozgo, s Mjeseca, čovjek ne može vidjeti Meksiko. Točnije, ne može vidjeti tamošnje slonove (sve kad bi ih i bilo), baš kao ni starce koji svoje anđele zapričavaju u napuštenim slavonskim selima, baš kao ni parove koji se čudno vole u zagrebačkim stanovima, baš kao ni tinejdžere koji ratom zapaljene granice preskaču ostavljajući za sobom svjetlucavi trag legendarnih NBA-zvijezda. Srećom, sve ono što s Mjeseca ne može vidjeti čovjek plijen je pripovjedača. Mreža koju pripovjedač Zoran Pilić razapinje preko svijeta hvata i ono veliko i ono sitno što živimo, u njoj će se naći rata i mira, ljubavi i straha, plavokosih slovenskih poetesa i osamljenih čudovišta iz vlaških legendi, a za nas će je s cijelim njezinim bogatim ulovom na površinu izvući Pilićevi junaci – heroji i antiheroji najčudnijih vrsta i kalibara.
    Show book
  • Kad smo napustili Karla Liebknechta - cover

    Kad smo napustili Karla Liebknechta

    Lidija Dimkovska

    • 0
    • 0
    • 0
    U Spomen-domu Karla Liebknechta u Leipzigu, u Njemačkoj, tridesetak ljudi raznih nacionalnosti sjedi oko improviziranog stola na pozornici u dvorani za društvene događaje, iza njih prevoditelji, neki s tekstovima pred sobom, neki bez njih, i na prvi se pogled čini kao da su na nekoj sjednici, dok zapravo nazoče jednome nesvakidašnjem susretu, ili bolje rečeno, predstavi. Naime, sudjeluju u pilot-projektu Udruge poštovatelja Karla Liebknechta iz Leipziga koja je 19. siječnja 2018. povodom 99. obljetnice smrti velikoga njemačkog ljevičara i suradnika Rose Luxemburg Karla Liebknechta pozvala sve emigrante koji su nekad živjeli na adresi koja nosi njegovo ime ili su na neki drugi način povezani s njime.”U ovaj izmišljeni, no itekako realistični okvir najbolja suvremena makedonska spisateljica Lidija Dimkovska smješta svojih 27 sjajno napisanih kratkih priča. Prelazeći tisuće kilometara, od Beča i Sankt Peterburga, preko Skopja i Soluna, do Karagande i Bagdada, životne sudbine njezinih likova tvore uzbudljivu kroniku prošlog, za neke još nesvršenog vremena.Kad smo napustili Karla Liebknechta istinska je potraga za mjestom na kojem se – čak i nakon odlaska sa svoje dugogodišnje adrese – čovjek osjeća kod kuće.
    Show book
  • Marilyn Monroe moja majka - cover

    Marilyn Monroe moja majka

    Nela Miranda Blažević-Krietzman

    • 0
    • 0
    • 0
    Pripovijetke Nede Mirande Blažević-Krietzman protežu se od kalifornijskih obala do Darde, od New Yorka do Zagreba, od slabo obrazovanih iseljenika do vrhunskih intelektualaca, od mladića i djevojaka s iPadima do staraca s PTSP-om. Uvjerljiva u karakterizaciji likova, bes­prije­korna u jezičnim bravurama i igrama te snažna u emo­cijama, autorica u svakoj od trinaest priča u zbirci "Marilyn Monroe, moja majka" oživljava ljude čije su sudbine i životne situacije itekako stvarne i moguće. Usto u priče upleće slavne umjetnice i umjetnike, glumce, pjevače i pisce, koji direktno ili indirektno utječu na njezine junake. Neda Miranda Blažević-Krietzman u svakoj pripovijetki, u svakom oživljenom komadiću svijeta stvara jedinstvene situacije u kojima se njezini junaci prirodno snalaze, a kroz njih ocrtava probleme pojedinca u suvremenom svijetu, od potrage za identitetom, stvarnim ili izmišljenim, do ljubavnih i emocionalnih vrhunaca, ali i krahova. Marilyn Monroe, moja majka zbirka je pripovjedaka koja ne samo što odražava svijet današnjice ili bliske prošlosti nego i pokazuje kako nije dovoljno ostvariti svojih 15 minuta vorholovske slave, već je presudno postići uravnoteženost sa samim sobom i svojim željama.
    Show book
  • Muška svinja - cover

    Muška svinja

    Ivan Jozić

    • 0
    • 1
    • 0
    Tko je ta svinja, i zašto je muška? I što je, pobogu, tih dvadeset očajno ljubavnih? Parafrazirajući naslov slavne Nerudine zbirke, Ivan Jozić već nam u početku nudi koordinate svijeta u koji nas poziva – humor, književnost i pripadajuće joj dijaloge, te najavu da ćemo čuti ponešto i o odnosima između spolova, predrasudama o njihovoj (ne)moći, o ulogama koje smo u ljubavničkom odnosu skloni umišljati, prepoznavati ili zauzimati. No u središtu ovoga svijeta punog neobičnih ljudi (i poneke još neobičnije životinje), između Kijeva i Zagreba, Tennesseeja i Arlesa, pod nebom na kojem se križaju putanje aviona i Van Goghovih zvijezda, dočekat će nas ništa drugo doli dobra, stara i ponešto izudarana – ljubav. Jer, Ivan Jozić svoju je prvu knjigu sačinio baš od nje: od žena i muškaraca koji putuju i traže je, a ponekad i pronalaze na mjestima na kojima to mi (a ni oni) ne bismo očekivali. Mačizam otopljen u čaši vode, humor koji minira patetiku, rafalni proboji fantastičnoga, dinamični dijalozi i žive usporedbe, zapitanost o prirodi umjetničkog stvaranja, ali i zakonitosti svijeta u kojemu nastaje – sve to u službi je Njezina Ve­ličanstva, i čuva je od ugroze općih mjesta. Marite li dakle za Nju, ne preostaje vam drugo nego zaviriti u Mušku svinju i prepustiti se očajno ljubavnim i silno duhovitim pričama Ivana Jozića!
    Show book
  • Emet i druge priče - cover

    Emet i druge priče

    Ivana Šojat

    • 0
    • 0
    • 0
    Emet na hebrejskom znači “život” i tom je riječju oživljen Golem. Ispisana na njegovo čelo, ona ga oživljuje, a brisanjem samo jednoga slova, “E”, nastaje Met – “smrt”. Upravo u svijetu onostranoga, između horora i fantastičnoga, prebivaju junaci Emeta i drugih priča. Trajno ih obilježava zločin koji dokle god ostaje nerazriješen i nekažnjen, presudno utječe na sve oko sebe te se vraća poput zloduha i opsjeda ljude i stvari. Ivana Šojat u Emetu propituje tanku granicu na kojoj se miješaju pogansko i kršćansko, znanstveno i onostrano, crtu između života i smrti, dobra i zla, na kojoj se susreću anđeli i duhovi. Prožete atmosferom najboljih horora, ove priče zadiru do srži stvarnoga ja svakoga pojedinca.
    Show book